Horizontalne (trendovi) i vertikalne (struktura) analize podataka i izvedenih pokazatelja iz javno objavljenih financijskih izvještaja pružaju velike mogućnosti za bolje upravljanje rizicima, optimizaciju poslovanja, unaprjeđenje prodaje. Općenito, koriste donošenju boljih i ekonomski razumnijih odluka. No, s obzirom na specifičnosti i raznolikost poslovanja poduzeća grupiranih po raznim kriterijima (zaposlenost, veličina, djelatnosti, vlasništvo, područje tržišnog djelovanja, …..), važno ih je pravilno formatirati, razumjeti i koristiti. Korak po korak, razvojem kompetencija, korištenjem sve više informacija i njihovim povezivanjem u cjelinu, ići sve dublje i šire.
Zbirno promatrano, u 2022. 152.9 tisuće poduzeća – obveznika poreza na dobit, s nešto više od 1 milijun radnika (prema satima rada), ostvarili su 146.7 milijardi EUR ukupnih prihoda, i pri tom generirali 6.2 milijarde EUR neto dobiti (neto marža profita 6.1%). Sve u svemu, generalno zaključujući na razini zbirnih vrijednosti i izvedenih kvalitativnih pokazatelja, i imajući u vidu splet negativnih okolnosti iz okruženja (geopolitika, tržište rada, inflacija, rast cijena energenata i kamatnih stopa, …), 2022. je bila više nego dobra godina.
No, s obzirom da se zbirnim podacima objedinjuju različiti segmenti poduzetništva, u svrhu analitičke korektnosti i kvalitete, važno je da se dodatno osigura što više informacija o specifičnostima i poslovanju pojedinih segmenata po raznim kriterijima (zaposlenost, veličina, djelatnosti, vlasništvo, područje tržišnog djelovanja, …..).
Kao jedan od kriterija za utvrđivanje tržišne aktivnosti poduzeća u određenom vremenskom razdoblju koristi se broj zaposlenih. Od 153 tisuća poduzeća koja su predala financijska izvješća za 2022. čak 45.9 tisuća ili 30.1% djelovalo je bez zaposlenih, ostvarivši bez troškova osoblja 3.8 milijardi EUR prihoda i 764 milijuna EUR neto gubitka (negativna neto marža, -20.1%). U segmentu „bez zaposlenih“ omjer poduzeća koji su poslovali s 1.0 milijardom EUR neto dobiti (22.6 tisuća ili 49.1%) i 1.7 milijardom neto gubitka (23.3 ili 50.9%), značajno je drugačiji u odnosu na omjer 75.1% (81.3 tisuće) – 24.9% (25.8) za ukupno 107.1 tisuća poduzeća s minimalno jednim zaposlenim. Vodeći pozitivni izuzeci po prihodima i neto dobiti u grupi „bez zaposlenih“ su poduzeća koja djeluju u segmentu energetike kao trgovci ili proizvođači: članice E.ON grupe, E.ON energija (193.6 milijuna EUR prihoda i 9.5 milijuna EUR neto dobiti) i E.ON plin (152.2 prihoda i 13.8 neto dobiti), te Emma Gamma (80.4 prihoda i 62.2 neto dobiti), Air BP Croatia (78.0 prihoda i 0.4 neto dobiti) Energetski park Korlat (33.8 prihoda i 23.4 neto dobiti).
Kada se pogleda rang-lista gubitaša „bez zaposlenih“, izdvaja se Agrokor projekti s neto gubitkom od 1.3 milijarde EUR. Ta vrijednost ostvarena od samo jednog poduzeća predstavlja 74.5% ukupnog neto gubitka segmenta „bez zaposlenih“. U 3.7 milijardi zbirne vrijednosti neto gubitka 49.0 tisuća gubitaša za 2022 gubitak Agrokor projekti ima udio od 35.2%. Postotci ukazuju kako poslovanje samo jednog poduzeća može utjecati na zbirne podatke i vrijednosti pokazatelja. U ovom primjeru, negativno.
Prema kriterijima Europske komisije za određivanje veličine i stupnja neovisnosti poduzeća, kao i Uredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, u gospodarskoj se komunikaciji (pogotovo pri apliciranju za EU subvencije i potpore) najčešće se koristi termin SME „Small and medium sized Enterprises“. U financijskim analizama u kojima se poduzeća promatraju po kriteriju veličine, grupiranje srednjih, malih i mikro poduzeća u jednu cjelinu SME nije primjenjivo i ne daje informacije primjerene kvalitete. Srednje velika poduzeća, a u Hrvatskoj ih je 1.765 (kategorizacija prema podacima za godinu ranije) predalo financijska izvješća za 2022., mogu se s obzirom na organizaciju i obim poslovanja te vrijednosti ključnih pozicija (prihodi, dobit, imovina, kapital) povezivati u cjelinu s 403 velika, ne s malima, a nikako s mikro poduzećima. Isto tako, velika je razlika između 14.3 tisuće malih 136.4 tisuće mikro poduzeća. A onda, imajući u vidu činjenicu da se u segmentu mikro poduzeća, uz 91.3 tisuće poduzeća s minimalno 1 zaposlenim, nalazi i 45.2 tisuće bez zaposlenih, taj po broju poduzeća najveći segment za kvalitetnu analitiku treba podijeliti u 2 skupine, sa i bez zaposlenih.
Prihodi velikih 403 (3.6% ukupnog broja, 271 tisuća ili 27.4% ukupnog broja zaposlenih) u iznosu 65.7 milijardi EUR predstavljaju 44.8% ukupnih prihoda poduzeća RH za 2022. Taj segment ostvario je najveći prosječni godišnji rast prihoda u razdoblju 2018. – 2022., 12.4%. Taj dvoznamenkasti prosjek postignut je zahvaljujući izuzetnom rastu od 32.4% u 2022. u odnosu na 2021. Podatak o vodećem dvojcu po rastu prihoda 2022./2021. već je općepoznat gospodarskoj javnosti: po 1.6 milijardi EUR rasta INA (2021. 2.97 – 2022. 4.65 i PPD (2021. 2.79 – 2022. 4.39). Tu su donekle u sjeni ostala još 2 međunarodna trgovca plinom, MET Croatia Energy trade s istim rastom od 1.6 milijarde EUR, te MVM CEEnergy Croatia s rastom od 1.2 milijarde EUR.
Osim segmenta velikih, dvoznamenkasti prosječni godišnji rast prihoda u 5 godina od 10.2% ostvario je još i segment malih poduzeća 10.2%. U 2022. u odnosu na 2021. rast prihoda malih iznosio je 5.7 milijardi (27.8 – 33.5).
Kad smo kod milijardera po rastu prihoda, dobro je znati da je u 2022. 8 poduzeća (nekonsolidirano) ostvarilo prihode veće od 1 milijarde EUR (INA, PPD, MET, MVM, Konzum, HEP proizvodnja, Petrol, Lidl), ukupno 18.1 milijardu EUR ili 12.3% ukupnih prihoda obveznika poreza na dobit RH. Kad se spustimo na jednu vrijednosnu stepenicu niže, 161 poduzeće (nekonsolidirano) ostvarilo je prihode veće od 100 milijuna EUR, ukupno 52.8 milijardu EUR, više od jedne trećine ili 36.6% ukupnih prihoda obveznika poreza na dobit RH.
Kada se kapitalci (preko 100 milijuna prihoda) promatraju iz perspektive dobiti, s preko 100 milijuna neto dobiti 3 su poduzeća. Uz neprikosnovenu INA, kojoj ni dodatni porez na dobit nije ugrozio vodeću poziciju s ostvarenih 243.8 milijuna EUR neto dobiti, na površinu su isplivala 2 poduzeća koja su po prihodima bila niže rangirani: Pliva Hrvatska s 110.9 i Tankerska plovidba s 105.1 milijun EUR neto dobiti. Blizu im je bio i Hrvatski telekom s 92.2, te Valamar i Super Sport kladionica s po 74.4 milijuna EUR. Isto tako, kada promatramo gubitaše, osim već spomenutog Agrokor projekti kao „milijardera – gubitaša“, tu je i trojac s više od 100 milijuna EUR neto gubitka: Brodograđevna industrija Split (182.4), Brodsplit plovidba (164.7) i Fortenova grupa (150.2).
Ove promjene na većini pozicija velikih poduzeća ovisno o kriteriju rangiranja (prihodi – neto rezultat) ukazuju na važnost razumijevanja razlike između prihoda (prometa) i profita (zarade). Tu se najčešće i najviše mučimo kada govorimo o financijskim i drugim ekonomskim efektima koje nam donosi naš omiljeni „turizam“. Također, kada se pogleda koliko mali broj poduzeća ostvarujući velike apsolutne vrijednosti na pozicijama prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka, imovine, kapitala i obveza, treba voditi računa što oni s tim rezultatima mogu pozitivno ili negativno sakriti ili iskriviti pri promatranju 152.9 tisuće poduzeća na zbirnoj razini, ili sektora, segmenta i djelatnosti.
Izvoz je uvijek pod posebnom pažnjom i podatak je od velike vrijednosti za razumijevanje konkurentnosti i izvrsnosti hrvatskog gospodarstva, nekih njegovih segmenata ili pojedinih poduzeća. U dodatnim podacima poduzeća javno objavljuju podatke o prihodima od prodaje u inozemstvu, no te vrijednosti ne moraju značiti da se radi i o izvozu. Naime, poduzeća mogu ostvariti prihode u inozemstvu a da ne izvoze, nego da ih ostvaruju trgovinom (prodajom i nabavom) izvan Hrvatske. U 2022. zbirno su poduzeća iskazala 35.0 milijardi EUR prihoda od prodaje u inozemstvu, čak 9.9 milijardi ili 44.0% više u odnosu na 25.1 za 2021. No, kada se pogleda rang lista najvećih izvoznika, nije teško za uočiti da su 3 od 4 milijardera – izvoznika (PPD 2.99, MET 1.48, INA 1.45, MVM 1.43) trgovci koji ne izvoze robe i usluge iz Hrvatske. Grubo procijenjena vrijednost izvoza dobivena umanjenjem zbirnih prihoda iz inozemstva za prihode za koje je procijenjeno da proizlaze iz trgovine (prvenstveno plinom i drugim energentima) u inozemstvu, (7.0 milijardi EUR), za 2022. iznosila je 28.1 milijardu EUR, 6.0 ili 28.0% više u odnosu na također korigiranih (za 3.2 milijarde EUR) 21.9 za 2021.
Kada pri analizama po kriteriju veličine poduzeća umjesto apsolutnih vrijednosti promatramo kvalitativne pokazatelje, iz tabele ispod nije teško za uočiti koliko su različite vrijednosti izvedenih pokazatelja profitabilnosti, likvidnosti i zaduženosti.
- Pokazatelji profitabilnosti, likvidnosti i zaduženosti po veličinama poduzeća, za 2022.
Napomena: „mikro 1+“ = mikro poduzeća s minimalno 1 zaposlenim, „mikro 0“ = mikro poduzeća bez zaposlenih
Vrijednosti neto marža profita ukazuju da je profitabilnost mjerena maržom rangira gotovo obrnuto proporcionalno veličinama, veća kod manjih a manja kod većih. Što su poduzeća manja, a njeguju izvrsnost, inovativnost i dugoročnu održivost, to su fleksibilnija i brže odgovaraju na prijetnje i koriste prilike iz okruženja. A onda iz toga proizlaze i veće marže profita. Veliki, pod teretom strukture i subordinacije, koristeći prvenstveno rutinu, s većim fokusom na kratkoročne probitke i manjim na dugoročne koristi, sporiji su u donošenju odluka o promjenama, a to se onda negativno reflektira na profitabilnost.
Veće i dobre vrijednosti pokazatelja tekuće likvidnosti za srednja i mala poduzeća proizlaze iz značajno drugačije strukture kratkotrajne imovine. Kod velikih poduzeća, od kojih je veći broj trgovaca i prerađivača, a puno manji onih iz uslužnih djelatnosti, udio zaliha u imovini je puno veći, 7.9% u odnosu na 4.7% za srednje i 5.3% za male. Veliki iz djelatnosti čija poslovna sposobnost u velikoj mjeri ovisi o raspoloživosti zaliha, u svrhu izbjegavanje rizika proizašlih iz geopolitike, cijena transporta, poremećaja u lancima dobave, u protekle su nekoliko godina značajno prilagođavali i mijenjali politike upravljanja zalihama. Nabavu su tretirali kao jedan oblik ulaganja, dio zaliha kao vrijednu ali potencijalno dugotrajnu imovinu, manje riskirajući i odustajući od „just in time“ koncepata, a kada je bilo potrebno i moguće, uz dodatna zaduženja (u vrijeme nižih kamatnih stopa).
Da bi se dobili relevantni analitički podaci, osim po veličinama drugi važan kriterij za segmentaciju je po djelatnostima. Podaci o poslovanju i izvedeni pokazatelji po pojedinim gospodarskim sektorima uvelike se razlikuju jedni od drugih, trgovaca od uslužnih djelatnosti ili prerađivača. Posljedica dugog razdoblja deindustrijalizacije je činjenica da je udio prihoda (46.6 milijardi EUR) gospodarskog sektora G trgovina (31.9%) najveći u ukupnim prihodima RH (146.7). Dobra je vijest da je prosječni godišnji rast prihoda trgovaca u zadnjih 5 godina od 7.9% tek na 12. mjestu od ukupno 21 gospodarska sektora prema NKD. Prihodi sektora „D opskrba energijom …“, čiji je udio 14.1 milijardi EUR prihoda u prihodima RH 9.6%, u 5 su godina prosječno rasli najviše, 30.6%, dominantno zahvaljujući 62.8% (cjenovnog) rasta u 2022. u odnosu na 2021. Prerađivačka industrija (sektor C) s prihodima od 34.7 milijardi EUR za 2022. (udio u RH 23.7%), porasla je velikih 24.8% u odnosu na 27.8 milijardi EUR za 2021.
Tri se sektora, potvrđeno i medijskom pozornosti, emotivno i djelomično ekonomski racionalno smatraju od posebnog interesa za RH: F građevinarstvo (zbog kretanja cijena nekretnina, zbog poticanja rasta drugih sektora, a i zbog usporedbe s povijesnim podacima o konkurentnosti tog sektora na globalnom tržištu), J IT i komunikacije (potrebe i potencijali digitalne transformacije, pogotovo u segmentima poljoprivrede i prerađivačke industrije), I smještaj i ugostiteljstvo (turizam, kao izlog uređenog društva i ekonomije, i mogućih kratkoročnih koristi i dugoročnih šteta za značajan broj građana RH od pasivnog rentijerstva i zaduživanja u svrhu stjecanja nekretnina za najam).
Udio prihoda građevinarstva u 2022. (11.0 milijardi EUR) u prihodima iznosio je 7.6%, gotovo isto kao i u pred korona godini, 8.1 od 105.7 milijardi EUR prihoda RH za 2019. Prosječan godišnji rast prihoda u 5 godina iznosio je 11.7%, za 1.2 postotni poen više nego za RH.
Smještaj i ugostiteljstvo, nakon „potopa“ u korona godini (2020. pad prihoda od 43.7% u odnosu na 2019.), u 2021. je ostvario značajan rast u odnosu na 2020. (63.0%), a u 2022. čak 41.8% u odnosu na 2021. Prihodi od 6.2 milijarde EUR (udio u RH 3.7%) nominalno su za 1.26 milijardu EUR veći od prethodno rekordnih 4.2 milijarde EUR za 2019.
Sektor IT i komunikacije uz kontinuirani rast u zadnjih 5 godina, u 2022. dosegnuli su prihode u iznosu od 6.2 milijarde EUR. Kako je rast prihoda 2022. – 2021. od 19.9.% bio manji od rasta za RH (23.9%), tako je i udio prihoda tog sektora u prihodima RH (4.2%) blago pao u odnosu na 4.4% za 2021.
Na isti način kako su analizirane i prikazane različite vrijednosti pokazatelja profitabilnosti, likvidnosti i zaduženosti po veličinama, isto je napravljeno i za 5 odabranih djelatnosti. Odabrane su djelatnosti s većim iznosima prihoda za 2022., iz različitih sektora i modela poslovanja (trgovina, usluge, proizvodnja). Promatrajući odnose prikazane u tabeli, i objedinjujući vrijednosti sva 3 pokazatelja u cjelinu, nije teško zaključiti da:
- Farmaceutska industrija“ generira idealnu kombinaciju: visoka profitabilnost i likvidnost uz nisku razinu zaduženosti.
- Računalno programiranje generira također dobru kombinaciju sličnu farmaceutskoj industriji, vrijednosno jednu stepenicu niže.
- Stanogradnja je po tijeku svojeg poslovnog procesa „teretna“ djelatnost. Treba vremena da se stambeni ili poslovni objekti izgrade, krajnji kupci potvrde svoj interes ili zadovoljstvo ugovaranjem kupnje i isplatama, a u tom razdoblju treba osigurati sve potrebne (cjenovno osjetljive) sirovine i usluge, kao i adekvatan angažman materijalno dobro motiviranih kompetentnih radnika (kojih je sve manje, daleko od potrebnog broja i kompetencija)
- Smještaj je turistička grana ovisna o kontinuiranom ulaganju u kapacitete i kvalitetu, još ovisnija o raspoloživosti kvalificirane radne snage, a k svemu tome, osjetljiva za prijetnje i rizike iz okruženja bez mogućnosti značajnijeg utjecanja na njih. Za sada upravo ti rizici i prijetnje idu u korist našem turizmu i za nadati se da ćemo to pravilno koristiti kada je u pitanju potreba za snažnim, ali i održivim razvojem te i povezanih djelatnosti.
- Pokazatelji profitabilnosti, likvidnosti i zaduženosti za 5 odabranih grupa djelatnosti za 2022.
Sve u svemu, financijska analiza zbirnih podataka ne može se preskakati, ali koristiti uz razumijevanje da trendovi i struktura ključni podataka o prihodima, profitu, imovini, kapitalu i obvezama, te vrijednosti izvedenih pokazatelja, SAMO INDICIRAJU opće zdravstveno stanje realnog sektora (najvažnijeg dijela eko – sustava RH).
I da je potrebno nastaviti analizirati sve dublje i šire (po raznim kriterijima iz više perspektiva), umrežavajući podatke i izvedene pokazatelje s drugim podacima i informacijama. Tako da se mogu u potpunosti ili u što većoj mjeri razumjeti mogućnosti (prepoznate i valorizirane snage i slabosti) gospodarstva RH, sučeliti ih s također dobro valoriziranim okolnostima iz okruženja (prilike i prijetnje), te izvesti zaključke s preporukama o strateškim smjerovima, dugoročnim i važnim ciljevima i inicijativama (strategija), i operativnim planovima (tzv. reformama) njihove realizacije.