Kada tražimo dokaze izvrsnosti pojedinih poslovnih subjekata, grupa, regija i djelatnosti, koristeći javno dostupne podatke i tehnike i alate iz područja ekonomske analitike, jedan od tri ključna (ostala dva su: kvaliteta i iskoristivost ljudskog kapitala; kontinuitet i vrijednost ekonomski razumnih ulaganja u dugotrajnu imovinu) jest izvoz. Uspijevaju li i u kojoj mjeri svoju konkurentnost potvrditi na međunarodnom tržištu, osvajati nova tržišta prodaje, ostvarivati prihode od prodaje i profite u inozemstvu, i tako minimalizirati rizike koji proizlaze iz djelovanja samo na malom i nisko potentnom lokalnom tržištu. U poslovnom tjedniku Lider analitički članak o hrvatskom izvozu objavljen je krajem lipnja 2022. u prilagođenom formatu.

Izazovi aktualne ekonomije, proizlaze djelomično iz izuzetno jasnih okolnosti i događaja visokog intenziteta kao što su pandemija, oružani sukobi, trgovinski ratovi, a djelomično iz suptilnih promjena koje se odvijaju kontinuirano, sporije i tiše u općem društvenom, sociološkom i kulturološkom okruženju (promjena životnih navika, demografske promjene, raslojavanje i porast siromaštva, klimatske promjene, digitalizacija života). „Slaba vidljivost“, kaos kao red, zahtijevaju od poduzetničkih organizacija da se odmiču od „business as usual“. Izvrsni poslovni subjekti koje uspijevaju u zahtjevnom dobu kaosa, nisu lijepe niti pretjerano organizacijski uredni, nego fleksibilni, inovativni i agilni, sposobne korištenjem vlastitih snaga brzo i maksimalno iskoristiti prilike i prevenirati prijetnje uočene iz okruženja.

Kada to svedemo u okvire hrvatskog gospodarstva, i tražimo dokaze izvrsnosti pojedinih poslovnih subjekata, grupa, regija i djelatnosti, koristeći javno dostupne podatke i tehnike i alate iz područja ekonomske analitike, jedan od tri ključna (ostala dva su: kvaliteta i iskoristivost ljudskog kapitala; kontinuitet i vrijednost ekonomski razumnih ulaganja u dugotrajnu imovinu) jest izvoz. Uspijevaju li i u kojoj mjeri svoju konkurentnost potvrditi na međunarodnom tržištu, osvajati nova tržišta prodaje, ostvarivati prihode od prodaje i profite u inozemstvu, i tako minimalizirati rizike koji proizlaze iz djelovanja samo na malom i nisko potentnom lokalnom tržištu.

Od 145.0 tisuća poduzeća koja su kao obveznici poreza na dobit („realni sektor“) javno objavili svoja financijska izvješća za 2021., svaki sedmi ili 22.5 tisuća u dodatnim je podacima iskazalo da su dio svojih prihoda od prodaje ostvarili na inozemnim tržištima. Radi se od 15.5 posto od ukupnog broja poduzeća, i time se taj udio poboljšao za gotovo 1 postotni poen u odnosu na prethodne četiri godine promatranja. U njima je tijekom 2021. bilo uposleno 495.5 tisuća radnika, 51.1 posto od ukupno 969.2 radnika zbirno za RH, iskazano prema satima rada.

Izvoz (prihodi od prodaje u inozemstvu) ostvaren u 2021. iznosio je 189.1 milijardu kuna, 23.0 posto od 820.5 prihoda od prodaje. U odnosu na prethodne četiri godine, kada je udio varirao u rasponu od 20.3 do 21.0 posto, u 2021. značajno je porastao. U odnosu na prethodnu 2020. za 2.4 postotna poena ili 11.7 posto.

Prihodi od prodaje i od izvoza za „realni“ sektor RH u razdoblju 2017. – 2021.

Omjer izvoznika koji posluju s dobiti i gubitkom za 2021. 85 – 15, značajno bolje od omjera 62 – 38 za ne-izvoznike i 65 – 35 zbirno za sva poduzeća RH. To su i omjeri koji su za ponavljali, uz vrlo mala odstupanja, i u razdoblju 2017. – 2019., dok su u 2020. bili za sve kategorije lošiji s obzirom na negativan utjecaj korona krize. No, i u toj kriznoj godini, uz značajno manji pad, izvoznici su zadržali relativno dobar omjer 80 – 20, kod ne-izvoznika pao je na 55 – 45, a na razini RH zbirno na 59 – 41. Iz perspektive tih omjera, može se zaključiti da nazočnost na međunarodnom tržištu jamči određenu sigurnost i stabilnost, pogotovo u kriznim razdobljima i atipičnim situacijama.

No, interesantno je što, drugačije, indiciraju podaci o vrijednostima i trendovima neto marži profita. Neto profitna marža izvoznika u 3 godine prije korona krize bila je značajno više u odnosu na ne-izvoznike, pogotovo u 2017. kada su ne-izvoznici pod utjecajem gubitaka proizašlih iz ne-operativnih, izvanrednih, rashoda (rezerviranja, vrijednosnih usklađenja) dijela članica grupe Agrokor zbirno poslovali s neto gubitkom. U kriznoj 2020., neto marža profita pala je jednima i drugima, a time i zbirno, za otprilike 1.2 postotni poen, da bi u post-kriznoj 2021. došlo po prvi put do izjednačavanja profitnih marži. Izgleda da ono što nije u većoj mjeri uspjelo izvoznicima na kompetitivnom međunarodnom tržištu, da kroz svoje izlazne cijene snažnije kompenziraju rast ulaznih cijena sirovina, roba i usluga, uspjelo je ne-izvoznicima (trgovcima prekomjerno), da za stvaranje većih profita na teret krajnjih kupaca iskoriste ambijent koji su stvorili mediji, povijesne navike i kompetencije potrošača, te pasivnost institucija i raznih organizacija zaduženih za regulativu, etiku i primjenu dobrih praksi u gospodarstvu.

Neto marža profita za izvoznike, ne-izvoznike, RH zbirno, u razdoblju 2017. – 2021.

Unatoč tome što su u apsolutnoj vrijednosti ulaganja u dugotrajnu imovinu izvoznika (38.3 milijarde) i ne-izvoznika (37.8) za 2021. prilično ujednačena, kod izvoznika je registriran manji broj investitora (koji su ostvarili ulaganja u dugotrajnu imovinu), 5.0 tisuća, dok se kod ne-izvoznika registrirano njih 8.7 tisuća.

Strukture ulaganja po vrstama nabavljene dugotrajne imovine u 2021., unatoč tome što se radi o gotovo identičnim zbirnim vrijednostima (izvoznici 38.3 a ne-izvoznici 37.8 milijardi kuna), pokazuje značajnu razliku u interesima izvoznika u odnosu na ne-izvoznike. Ulaganja izvoznika u nematerijalnu imovinu kao što su istraživanja i razvoj, softver, podatkovne baze, u apsolutnoj su vrijednosti (9.0) tri puta veća u odnosu na ne-izvoznike (3.0). Kod ulaganja u prijevozna sredstva prilično su izjednačeni, dok je vrijednost ulaganja u strojeve i opremu izvoznika (15.4) gotovo dva puta veća od vrijednosti za ne-izvoznike (8.3). Kad su u pitanju ulaganja u građevine, tu je fokus izvoznika značajno manji, svega 10.4 milijarde kuna u odnosu na 23.4 koliko su iznosila ulaganju u građevine ne-izvoznika. Iz strukture ulaganja izvoznika može se zaključiti da ih bitke na međunarodnom tržištu tjeraju više na ulaganja u nematerijalnu imovinu kojima će se konkurentnost i rentabilnost temeljiti, razvijati i braniti kroz stvaranje veće dodanu vrijednost proizvodima i uslugama namijenjenim tržištu.

Ulaganja u dugotrajnu imovinu po vrstama za izvoznike i ne-izvoznike u 2021.

Kada se govori o izvrsnosti, kada se po tom kriteriju analiziraju pojedina poduzeća i pojedini segmenti, uz analizu razine zadovoljenja 4 ekonomska načela poduzetništva (trajnost i kontinuitet – stabilnost – racionalnost – rentabilnost – likvidnost), potrebno je:

  • procijeniti vrijednost intelektualnog kapitala (ljudski kapital – kapital partnera – inovativnost – efikasnost organizacije i procesa)

  • procijeniti potencijale za prevenciju i minimalizacije rizika iz okruženja, te

  • analizirati kako se i do koje mjere uvažava i postupa u skladu sa „stakeholder konceptom“, uravnoteženog ekonomski razumnog zadovoljenja potreba i korištenja potencijala svih skupina dionika.

Naravno da za to nije dovoljno igrati se s brojkama iz javnih podatkovnih baza i izvješća, no iz vrijednosti i trendova nekih p odabranih i specifičnih podataka i pokazatelja može se doći korisnih informacija i indikatora.

Odabrani podaci i pokazatelji izvrsnosti poslovanja za izvoznike, ne-izvoznike i RH zbirno, za 2021., kunske vrijednosti (osim plaća) u iskazane u milijardama kuna:

PODATAK – POKAZATELJ ZA 2021.

IZVOZNICI

NE-IZVOZNICI

RH, ZBIRNO

Prosječna neto plaća, u kunama

7.323

5.312

6.340

Nadoknade radnicima i upravljačima

8.812,6

4.595,4

13.408,0

Porezi i doprinosi iz i na plaće

24.344,5

15.585,5

39.930,0

Porez na dobit

5.590,2

3.438,1

9.028,3

Neto rezultat

30.710,4

13.715,2

44.425,6

Uvoz

141.552,2

18.241,4

159.793,6

Prihodi od subvencija

4.179,4

3.832,2

8.011,6

EBITDA (brzi pokazatelj likvidnosti)

61.729,9

37.595,9

99.325,8

Koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkotrajna imovina – zalihe / kratkoročne obveze

1,10

0,77

0,93

Koeficijent zaduženosti (obveze / imovina)

0,52

0,67

0,60

Financijska stabilnost 02 (dugotrajna imovina + zalihe / kapital + dugoročne obveze)

1,02

1,22

1,12

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine (dugotrajna imovina / prihodi od prodaje)

1,54

0,55

0,97

Dani vezivanja zaliha

44

64

51

Dani vezivanja potraživanja od kupaca

60

90

70

Dani vezivanja obveza prema dobavljačima

47

90

61

Novčani jaz

57

64

60

Indeks kvalitete prodaje (potraživanja od kupaca /prihodi od prodaje)

12,2 %

16,8 %

13,7%

Trošak kamata

4.324,1

3.491,0

7.815,1

Financijski dug (banke i drugi kreditori)

76.956,9

121.394,1

198.351,0

Novac

61.866,1

44.736,2

106.602,3

Udio novca u aktivni (imovini)

9,8 %

6,4 %

8,0 %

NFD / EBITDA

0,24

2,04

0,92

BEX indeks financijske izvrsnosti

2,2 (vrlo dobro)

1,4 (dobro)

1,8 (dobro)

DuPont rentabilnost imovine i kapitala

10,1 %

6,0 %

8,3 %

Kraliček brzi test financijske stabilnosti

1,44 (dobro)

0,88 (osrednje)

1,13 (dobro)

 

Materijalni interesi radnika, kao ključnih dionika poduzetničkih organizacija, promatrano kroz prosječne mjesečne plaće i naknade (koje u sve većoj mjeri poslodavci i radnici tretiraju kao sastavni dio neto plaća), značajno su bolje zadovoljeni radom kod izvoznika.

Državni proračun, promatrajući iz vrijednosti obračunanih poreza i doprinosa na i iz plaće, te dobit, puni se s dvije trećine od ukupno 40-tak milijardi od izvoznika. Neupitno da izvoznici kao sudionici u međunarodnom prometu roba i usluga u najvećoj mjeri i generiraju vrijednost uvoza, 88.6 % od ukupne vrijednosti.

Vrijednosti EBITDA, koeficijenti ubrzane likvidnosti i zaduženosti govore u korist financijski boljeg poslovanja izvoznika. Vrijednost koeficijenata obrtaja dugotrajne imovine indicira da izvoznici svoje tržišne pozicije brane i grade više na temelju fleksibilnosti i inovativnosti, a manje na ulaganju i posjedovanju robusne dugotrajne imovine (prvenstveno zemljišta i građevina). To je djelomično i posljedica vlasničke strukture izvoznika, u kojoj je jače izražen udio stranog vlasništva koje ne želi da pri donošenju strateških odluka budu opterećeno ograničenjima, kao što mogu biti problemi prodaje dugotrajne imovine u slučaju napuštanja tržišta ili nekog sličnog oblika restrukturiranja.

Koeficijent financijske stabilnosti 02 (rigorozniji, i važan za primjenu u uvjetima kriza i zastajanja, kada zalihe mogu u određenom razdoblju postati dugotrajna, ne-utrživa ili sporije utrživa, imovina) indicira da su izvoznici u takvim situacijama (a vrijeme je velike neizvjesnosti i nesigurnosti) izloženi značajno manjem, gotovo minornom, riziku. Kada se zalihe pridodaju dugotrajnoj imovini, njihova vrijednost tek za 2.0 % premašuje vrijednost adekvatnih izvora njihovog financiranja (kapitala i dugoročnih obveza). Kod ne-izvoznika, radi se o 22.0 % i većem potencijalnom riziku.

Iz komponenti za izračun novčanog jaza koje se ujedno koriste za procjenu aktivnosti (vezivanje zaliha, potraživanja od kupaca, obveza prema dobavljačima), te indeksa kvalitete prodaje, može se uočiti značajno veća agilnost izvoznika. Zalihe obrću prosječno brže za 20 dana, potraživanja od kupaca urednije naplaćuju (čak za 1 mjesec kraće, a na kraju godine svega je 12.2 % novca za uredno izvršene isporuke ostalo kod kupaca). To im omogućuje da obveze dobavljačima brže podmiruju, čine ih zadovoljnijima i zainteresiranijima (a posljedično i „jeftinijima“), i da na dan 31.12.2021. udio novca u ukupnoj imovini dosegne gotovo 10.0 %. Kod izvoznika u petogodišnjem razdoblju registriran je trend rasta vrijednosti i udjela novca u imovini (2017. 31.3 ili 6.6 %, 2018. 36.9 ili 7.2 %, 2019. 40.0 ili 7.6 %, 2020. 49.4 ili 8.9 %, 2021. 61.9 ili 9.8 %), a kod ne-izvoznika taj je pozitivan trend za četiri godine bio nešto blaži (2017. 29.2 ili 5.1 %, 2018. 31.3 ili 5.5 %, 2019. 35.1 ili 5.7 %, 2020. 37.3 ili 6.8 %), a u 2021. uz rast vrijednosti, zbog povećanja vrijednosti zaliha (opravdana reakcija na stanje na tržištu nabave) i potraživanja od kupaca (djelomično pretjerano popuštanje kupcima – dužnicima iz straha od gubitka kupaca i prihoda), smanjen je udio (44.7 ili 6.4 %),

Promatrajući prema veličina poduzeća, u 2021. 78.9 % (295 od 374) velikih imalo je registrirane prihode od izvoza (91.8 milijardi, 26.6 % od 345.2 milijarde prihoda od prodaje). Od 1.600 srednjih 1.081 ili 67.6 % je ostvarilo 45.6 milijardi izvoza ili 26.2 % od 173.8 milijardi prihoda od prodaje. Od 12.754 malih 5.550 ili 43.5 % je ostvarilo 37.0 milijardi izvoza ili 19.1 % od 193.4 milijardi prihoda od prodaje. Od 130.310 mikro 15.5540 ili 11.95 % je ostvarilo 14.7 milijardi izvoza ili 19.1 % od 108.1 milijardi prihoda od prodaje.

Važno za istaknuti, u svrhu motivacije i uvažavanja mikro poduzetništva, da je upravo njihov prosječni godišnji rast (AAGR Average Annual Growth Rate) u petogodišnjem razdoblju najveći, 20 % (velikih 10.2 %, srednjih 6.7 %, malih 7.4 %). Impresivan je rast prihoda od izvoza velikih u apsolutnom iznosu za 2021. u odnosu na 2020., za 26.1 milijardu kuna, a u %tku jednako je impresivnih 47.0 % koliko je porastao izvoz sve agilnijih, samostalnijih, iskusnijih i kompetentnijih mikro poduzeća.

Veliki zbirni udio prihoda od izvoza velikih i srednje u odnosu na značajno manji malih i mikro treba promatrati imajući u vidu da segment većih ipak više djeluje direktno prema inozemnim tržištima, dok je kod malih i mikro dio prihoda koji se odnose na izvoz prikriven zbog toga što ga ostvaruju indirektno, kroz suradnju i posredništvo većih.

Prihodi od izvoza, zbirno po veličinama, za razdoblje 2017. – 2021.

U Hrvatskoj 13.8 (9.6 %) tisuća poduzeća je u 50% i više inozemnom vlasništvu, 12.7 tisuća (8.8. %) u 100-postotnom a 1.1 (0.8 %) u većinskom inozemnom vlasništvu. U mješovitom većinskom domaćem vlasništvu je 346 poduzeća (0.2 %). Ostali (90.2 %), nešto više od 130 tisuća poduzeća, su u 100-%tnom domaćem vlasništvu. Kada se promotre iznosi i udjeli prihodi od izvoza, vide se sasvim drugačiji odnosi. 8.8 % poduzeća u 100-% inozemnom vlasništvu ostvarilo je u 2021. 63.5 milijardi ili 33.5 % ukupnih prihoda od izvoza RH, uz rast od 16.2 milijarde ili 34.2 % u odnosu na 2020. Poduzeća u 100-% domaćem vlasništvu su uz rast od 27.2 milijarde ili 37.2 % u odnosu na 2020., ostvarila 100.3 milijarde kuna ili 53.0 % ukupnog izvoza. Naravno da inozemni vlasnici, koristeći svoje mreže i resurse, u skladu s ekonomskim razumom (gdje mogu proizvoditi i razvijati jeftinije, gdje prihodovati i zarađivati više), omogućuju svojim poduzećima sa sjedištem u Hrvatskoj, da lakše ostvaruju više prihoda od izvoza.

Od 21 gospodarskog sektora, u 2021. jedanaest ih je ostvarilo više od 1 milijarde prihoda od izvoza. Od ostalih 11 gospodarskih sektora s manje od 1 milijarde prihoda od izvoza za 2021., najbliže toj graničnoj vrijednosti su B rudarstvo i vađenje sa 615 milijuna izvoza, L poslovanje nekretninama s 592 milijuna, R umjetnost, zabava i rekreacija s 504 milijuna i S ostale uslužne djelatnosti s 547 milijuna. Preostala 4 gospodarska sektora, na začelju, sveukupno su ostvarili zanemarivih 164 milijuna kuna prihoda od izvoza.

Prvorangirani sektor po apsolutnoj vrijednosti izvoza C prerađivačka industrija, ujedno je i prvi po rangu udjela prihoda od izvoza u prihodima od prodaje, s 41.4 %. Time značajno odskače od pratitelja, D opskrba energijom s 35.6 % i H prijevoz i skladištenje. S preko 20 % udjela izvoza za 2021. još su dva gospodarska sektora, J informacije i komunikacije s 25.8 % i N administrativne i ostale djelatnosti s 21.0 %. Na žalost, na začelju po udjelu izvoza u prihodima od prodaje je jedna od nekadašnjih izvoznih perjanica hrvatskog gospodarstva, G građevinarstvo, s mizerno mizernih 5.5% (svega 3.9 milijardi izvoza). Ako želimo u tim brojkama naći nešto iz „klase optimist“, to je da su u odnosu na 2020. prihodi od izvoza građevinara porasli za 563 milijuna kuna ili 17.1 %.

Prihodi od izvoza za 2021. u odnosu na 2020. za C prerađivačku industriju porasli su za 15.1 milijardu ili 21.2 %. Za D opskrba energijom za 14.2 milijarde ili 159.3 % (u tome PPD s rastom od 9.8 milijardi ili 141.1 %), za G trgovina na veliko i malo za 5.7 milijardi ili 25.9 %. Sektor I smještaj i ugostiteljstvo ostvario je u 2021. u odnosu na 2020. rast izvoza za 3.0 milijarde ili 132.0%. To je sektor koji je zbog korone 2020. općenito imao najveći pad, i u 2021. izvoz je dosegnuo 72% od 7.5 milijardi prohoda od izvoza za 2019. Snažan rast izvoza 2021. / 2020. bilježi i sektor J informacije i komunikacije, apsolutni rast od 2.5 milijarde ili 33.6 %.

I na kraju ove analize, pregled Top 10 grupa djelatnosti po prihodima od izvoza za 2021., kao informacije za bolje razumijevanje što su za Hrvatsku „naj“ industrijski (ne-trgovački) gospodarski segmenti s velikim potencijalom razvoja izvoza na koje se onda mogu i moraju „nasloniti“ intelektualne djelatnosti (ICT, konzalting, logistika, posredništvo …), povezati i objediniti proizvode i usluge u cjelinu nazvanu „RJEŠENJE POTREBA“ sa značajno većom dodanom vrijednosti, tržišnom snagom (mogućnosti ostvarenja prihoda) i rentabilnosti.

GRUPA DJELATNOSTI

BROJ POD 2021

BROJ RADNIKA 2021

POSLOVNI PRIHODI 2020

POSLOVNI PRIHODI 2021

PP 21/20

IZVOZ 2020

IZVOZ 2021

UDIO IZVOZA U PP 21

35 Proizvodnja i distribucija energenata

922

14,2

40.599,2

62.954,6

55,1%

8.940,3

23.184,3

36,8%

24 i 25 Proizvodnja metala i metalnih proizvoda

2.788

42,3

23.138,1

27.888,7

20,5%

11.805,9

15.139,8

54,3%

19 Proizvodnja koksa i rafiniranih proizvoda

12

3,4

14.198,3

22.263,1

56,8%

5.189,2

8.570,2

38,5%

10 Prehrambena industrija

2.138

44,8

35.053,0

39.093,0

11,5%

6.715,5

8.152,7

20,9%

62 Računalstvo

5.069

24,8

14.326,7

17.130,9

19,6%

5.313,4

7.154,2

41,8%

27 Proizvodnja električne opreme

340

8,8

8.202,1

9.507,9

15,9%

4.733,0

5.759,1

60,6%

28 Proizvodnja motora, strojeva, peći, alata

633

10,9

7.648,6

9.399,9

22,9%

4.225,7

5.712,4

60,8%

16 Drvna industrija

1.252

17,0

9.267,1

11.733,9

26,6%

4.207,9

5.582,2

47,6%

21 Proizvodnja farmaceutskih proizvoda

61

5,4

7.455,3

7.849,4

5,3%

5.305,2

5.461,3

69,6%

55 Hotelijerstvo i ostali smještaj

3.727

30,0

8.230,9

15.954,1

93,8%

2.263,0

5.284,9

33,1%

 

A što se poduzeća i pojedini gospodarski segmenti više izlažu globalnom tržištu, kao i u želji da tu bude još više i ekonomski korisnije u strateški odabranim industrijskim sektorima, to više do izražaja dolaze sada već davno izrečene preporuke vezane na tranziciju gospodarstva i potpornog državnog sektora: više ulaganja u R&D i nove kompetencije; digitalizacija poslovnih procesa pogotovo u proizvodnim djelatnostima (automatizacija i robotizacija proizvodnje); restrukturiranje državnih poduzeća; razvoj i implementacija modela udruživanja manjih poduzeća (zadrugarstvo, vertikalni i horizontalni integratori …), agilna i stručna gospodarska diplomacija, razvoj kompetencija i novih poslovnih modela, proizvoda i usluga u financijskom sektoru.